LEJLETUL-BERAT - NOĆ ŽELJA, SUDBINE I OPROSTA... - Islamska zajednica Tuttlingen

LEJLETUL-BERAT  -  NOĆ  ŽELJA,  SUDBINE  I  OPROSTA

فَمِنَ النَّاسِ مَن يَقُولُ رَبَّنَا آتِنَا فِي الدُّنْيَا وَمَا لَهُ فِي الآخِرَةِ مِنْ خَلاَقٍ
وِمِنْهُم مَّن يَقُولُ رَبَّنَا آتِنَا فِي الدُّنْيَا حَسَنَةً وَفِي الآخِرَةِ حَسَنَةً وَقِنَا عَذَابَ النَّارِ
أُولَـئِكَ لَهُمْ نَصِيبٌ مِّمَّا كَسَبُواْ وَاللّهُ سَرِيعُ الْحِسَابِ

“Ima ljudi koji govore: "Daj Ti nama, Gospodaru naš, na ovome svijetu!" Takvi na onom svijetu neće imati ništa. A ima i onih koji govore: "Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u ognju!" Njih čeka nagrada koju su zaslužili! - A Allah brzo sviđa račune.'' El-Bekare 200.-202.
Istinu je rekao Allah Uzvišeni!
Zahvala Allahu Milosnom pripada, Njemu se zahvaljujemo, Njemu sedždu činimo, od Njega oprosta i pomoći tražimo, za dobro i ovog i onog svijeta Ga molimo. Salavate na Pejgambera donosimo, selame mu šaljemo, Poslanikove hadise čujemo i slušamo, njegov sunnet trudimo se da u praksi provodimo.
Uzvišeni Allah je od svega stvorenog izabrao četvero, a između izabranih četvero odabrao je po jedno. Među melekima je odabrao: Džebraila, Mikaila, Israfila i Azraila, a od spomenute četverice meleka izabrao je Džibrila. Među poslanicima Allah je odabrao Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhammeda, a od njih je izabrao Muhammeda, a.s. Između četverice odabranih ashaba, Allah je izabrao Ebu Bekra.
Među džamijama izabran je Mesdžidul-Haram u Mekki, među danima dan Arefata, među noćima noć Kadra, a među mjesecima mjesec ša’ban.
Kao što je i Muhammed, a.s., najodabraniji između svih poslanika, tako je i njegov mjesec, mjesec ša’ban, najbolji među svim mjesecima. Nijedan vjernik ne bi trebao da zanemari ovaj mjesec, i u njemu treba da se pripremi za dolazak mjeseca posta, da se očisti od grijeha učenjem tevbe-istigfara, i da nikako ne odgađa s tevbom za sutra, jer opasnost je u odlaganju. Poslije sutra, uvijek ima novo sutra, i svaki dan donosi sa sobom novi dan i novo sutra. Onaj ko razmišlja o nestanku svoga sutra, simbolično kazano, u životu ima samo tri dana. Ima samo jučer, danas i sutra. Jučer je edžel – prošlost i savjet, danas je amel – djelo i zarada, a sutra je emel - nada za koju se ne zna da li će i hoće li doći i svako odlaganje za sutra je opasnost. Tako isto za nas danas u ovom danu, imaju i 3 mjeseca: redžeb 1434. hidžretske godine, koji je prošao i otišao i koji se neće vratiti; ramazan koji se očekuje a niko od nas ne zna hoće li poživjeti do njegovog dolaska ili neće; i mjesec ša’ban, koji je između ova dva mjeseca i kojeg treba iskoristiti za pokornost i poslušnost Allahu dž.š.
A u ovom hidžretskom mjesecu je noć Lejletul-Berata, koja pada 15. noć mjeseca ša’bana, u nedjelju, 23. juna, a za koju se veli da je to noć Allahovog približavanja robovima. Muhammed, a.s., je u jednom hadisu za ovu noć rekao:
“Kada nastupi petnaesta noć mjeseca ša’bana, provedite je u ibadetu a naredni dan postite. Uistinu, Allah u njoj silazi sa zalaskom sunca na najbliže zemaljsko nebo i pita: “Traži li neko oprosta pa da mu oprostim, traži li neko opskrbu pa da ga opskrbim, ima li neko u belaju ili bolesti pa da mu to oklonim, ima li neko to, ima li neko to, i tako sve do pojave zore."
Iz navedenog hadisa, a kako pojašnjavaju mnogi mufessiri i muhaddisi, vidimo da je  Lejletul-Berat i noć želja, jer Allah pita svoje robove kakve želje i potrebe imaju da im On tome udovolji. Onaj ko se iskreno u noći Berata obrati Allahu s nekom željom, može se nadati da će mu Bog njegovoj želji i udovoljiti. Ali, kako vele: - Koliko ljudi, toliko i ćudi. Odnosno, koliko ljudi, toliko i različitih želja. Međutim, Allah daje svakom ko god Ga za nešto zamoli, bez obzira na brojnost i različitost čovječijih želja. Tako daje i vjerniku i nevjerniku ono što im srca zažele. Upravo po toj želji se ljudi i razlikuju, a ta različitost ljudskih želja je Kur'anom pojašnjena. U hutbi citirani ajeti nam govore da su oduvijek bili i biće oni koji će moliti samo za dobro dunjaluka a od ahireta neće imati ništa, a s druge strane ima onih koji mole za dobro oba svijeta. Iskreni vjernik treba stalno da moli Boga za dunjalučko i ahiretsko dobro, a u noći Berata mu se nudi prilika za uslišavanje tih želja. Zato Allaha molimo iskrenim dovama i nadajmo da će se nam našim dovama On odazvati. Ali, znajmo da Allah sigurno neće primiti dovu onog koji moli za nesreću ili belaj svoga brata muslimana, ali će sigurno primiti one dove u kojima se moli za dobro drugog vjernika.
Jedna od najboljih dova je ona kur'anska koju je učio Ibrahim, a.s., a koju i mi učimo poslije svakog namaza i molimo za oprost svih nas, a ona glasi:
رَبَّنَا اغْفِرْ لِي وَلِوَالِدَيَّ وَلِلْمُؤْمِنِينَ يَوْمَ يَقُومُ الْحِسَابُ
„Gospodaru naš, oprosti meni, i roditeljma mojim, i svim vjernicima - na Dan kad se bude polagao račun!“Ibrahim 41.
Allahu se obraćajmo riječima navedene dove, i proučimo je što više puta u noći Berata, jer je to noć izuzetnog blagoslova. U našoj tradiciji je ta noć poznata i kao noć oprosta ili noć sudbine. Razlog imenovanja Lejletul-Berata kao noć oprosta jeste Poslanikov hadis koji glasi:  “U noći Berata Allah Svemoćni usmjerava svoju naročitu milost prema svojim robovima. Mom ummetu oprosti više negoli je dlaka na ovcama plemena Benu Kelba.”
Inače, pleme Benu Kelb bilo je poznato po brojnosti svojih stada. Kako drugi hadis veli, Božijom milošću i oprostom ipak neće biti svi obuhvaćeni. Oni kojima se Allah neće smilovati jesu: mušrik – onaj ko Bogu pripisuje druga, zatim musahin – osoba koja je puna mržnje, potom sihirbaz, pa notorni pijanac, te osoba koja nija poslušna roditeljima. Također, iz hadisa saznajemo da se u noći Berata oprašta i umrlim i primaju se dove živih za njih. Hazreti Aiša kazuje:
„Jedne noći, a bijaše to 15. noć mjeseca ša’bana, ne nađoh Poslanika u kući te ga pođoh tražiti. Nađoh ga u Bekiji (medinskom mezarju) kako uči dove Allahu za umrle i moli oprost za njihove grijehe“.
Iz navedenih riječi jasno nam je da u noći Berata se treba dovom i svojih umrlih sjetiti. U nekim predajama se navodi da se u ovoj noći dijele živi od mrtvih i zapisuje nafaka, pa je zato i nazvana noć sudbine. Ibn Hibban prenosi od Poslanika da je rekao: „Kada nastupi 15. noć mjeseca šabana, tu noć provedite u ibadetu, a dan koji osvane ispostite.“
U noći Berata treba klanjati nafile, učiti Kur’an, donositi salavat i činiti istigfar. Posebno je preporučena nafila i do 100 rekata.  Po mišljenju nekih mufessira, kao i Ibn Abbasa, r.a., najpoznatijeg među komentatorima Kur'ana, početni ajeti Sure Ed-Duhan i ajet:
فِيهَا يُفْرَقُ كُلُّ أَمْرٍ حَكِيمٍ
"u kojoj se svaki mudri posao rijesi", se ne odnose na noć Kadra, nego se ustvari odnose na noć Berata, a to je petnaesta noć mjeseca ša'bana.
Allah Uzvišeni u noći Berata raspoređuje stvari u njoj za cijelu godinu. U noći Berata se upisuju oni koji će te godine umrijeti i tom broju se ništa ne dodaje niti oduzima.
Ove godine noć Berata pada prekosutra, u nedjelju 23. juna. Potrudimo se pa, ako znamo proučimo koju sahifu iz Kur’ana, Jasinom i Fatihom se sjetimo svojih umrlih, klanjajmo koju nafilu, Allaha dovom zamolimo za dobro i ovog i onog svijeta.
Svemogući i Veliki Allahu, molimo Te za milost i oprost u blagoslovljenoj noći Berata u ovom mubarek mjesecu, oprosti nam grijehe i na pravi put nas uputi.  
Amin, ja Rabbel-'alemin!